Thursday, June 28, 2012



Ferovia Timor-Leste nian, projetu nia estudu da’uluk 
Liabadak kona aprezentasaun EAST-TIMOR RAIL MASTER PLAN hato’o ba doutorandu no mestrandu sira iha Universidade Nasionál Timor iha loron  24, fulan Maiu liu ba. (www.slideshare.net/RicardoNunes20/east-timor-railmaster...)
Konseitu
Kareta ahi nia dalan baluk ne’e be hanesan Republika Timor-Leste nia tukuruik, la’o ho eletrisidade, atu lori ema sira no naha, halai lais natoon.
Tema
“Timor-Leste sei sai país ida ho funan “per capita” mediu aas, kala sei la liu tinan 2030 …economia sei sai modernu no oi-oin … Ekonomia Timor-Leste nian tuir lisan bei ala sira nian sei nakfila ba seluk los …Povu barak liu sei ba tuur iha kota laran, iha ne’ebé sei buras ekonomia ida ho hun iha sirbisu sira” (Strategic Development Plan 2010-2030)
Tuir baberak
Guvernu maubere sira mak sei kaer knaar boot ida atu fo kondisaun atu moris di’ak liu buat baibain ba povu klosan ida ne’e be barak ba dala rua iha tinan 20 oin nia laran, nune’e atu harii ema klibur ida moris ho armonia no matenek.

Atu hetan objetivu ne’e to’o tinan 2030 sei presiza:
  1. Ema povu sei barak liu ema na’in tokon sanulu (millaun) resin;
  2. Sei harii, hosi hun, kota foun iha klaran;
  3. Sei harii rede ida boot be boot kona esfraestrutura publiku.
Kona ba investimento, husik ami hato’o hanoin foun ida:
HABURAS EKONOMIA
HODI LOKE KARETA AHI DALAN

Lafaek Dalan Besi
Ema timoroan tokon sanulu, ne’e be sei moris iha tempu ida no ritmu ida la hanesan, sei la dezempregadu iha kota sei la moris iha suku keta-ketak hodi hetan aihán hosi to’os ne’e be halo atu buka moris. Iha tinan 2030, balu sei kuda rai (agrikultór) maibé la’os to’os na’in (kamponés), barak liu sei sirbisu iha industria no sirbisu sira, sei tuur kota ninin sira, ne’e be harii hale’u kota sira, ne’e be tutan malu ho dalan kareta ahi.
Obra kona infraestrutura sira ne’e sei hala’o lalais ho kbiit sirbisu sei dada ema barak ba fatin sira ne’e be dezenvolve ona iha ne’ebé sei mosufatin foun ba sirbisu ba sira rasik no ba sira nia oan sira ne’e be badinas liu.
Osan sira ne’e be gasta sei hamoris economia hodi fo aten barani atu buka no fo, hanesan mos empregu, ho nia efeitu multiplikadór, sei lori ema sira no hanoin sira ba ambienti iha kota di’ak liu no moris di’ak liu.
Ita sei harii ona baberak ida ne’e nia hun. Ohin kedas.
Rede ne’e baberak dalan tolu

LIÑA KLARAN: BOBONARU – LOSPALOS
DALAN LOROMONU:        DILI-BETANU
DALAN LOROSA’E:          BAUKAU-UATU-LARI
Sei fo importansia ba dalan lorosa’e ne’ebé iha ona areportu Baukau ne’e be sei asegura atu tama no sai lalais buat hotu no sasán hosi zona industria ida la iha impostu.
Osan gasta baberak ba US$10 mio ba km, hili hosi projetu nia susar no kompleksu hanesan (Kashmir Railway iha India, Yichang-Wanzhou iha Xina), hatudu katak sei investe ba hotu-hotu besik US$5bn.
Empreza kareta sosiedade ida ho rikusoin simboliku fahe distritu 13, ne’e be sira nia direitu ba votu no soin sei fahe tuir ema sira ne’e be iha hanesan sai hosi sensus.
Osan atu financia sei mai hosi obrigasaun perpetua, bele kasu, ho Republika nia garantia, ho recompensa ne’e be sei indeksa tuir operasaun komersiu nian. 

Direitu ne’e be hetan atu hala’o knaar, iha tinan atus ida ka liu tan, iha dalan ne’e, hanesan mos kota sira no zona ekonomiku sira ne’e be sei harii, ne’e  konstitui hahalok atu hetan osan funan.
Hatadan nia nota tutan sira
Matadalan projetu ida nasionál ne’e be boot no importante tebe-tebes ne’e sei fo ba Alto Comissário ida ne’e be hili hosi ema boot sira iha Republika Timor nian, ho knaar importante liu atu estabelse sa mak urjente liu iha politika no sosiál, hanesan mos negosiasaun internasionál sira ne’e be sei hala’o.
Ferrovia bele sai hanesan knaar damen ida iha liman kro’at Timor nian, ne’e be atu hala’o knaar ne’e sei harii BEM ida (Batallaun Enjeñaria Maubere) ne’e be klosan ofisiál sira ne’e be sai hosi Institutu Superiór Tekniku (IST) Lisboa, liu hosi Akademia Militár (kooperasaun iha ezersitu rua ne’e) mak sei kaer.
Academia Militar uma iskola superiór pibliku universidade militár ne’e be dezenvolve knaar hanorin, investigasaun no fo tulun ba komunidadi, ho hanoin importante atu forma Ofisiál sira atu hala«o knaar hanesan kuadru permanente iha Kilat sira no Servisu Ezersitu nian no Guarda Nasionál Republika nian.
BEM sei sai mekanismu ida ho disciplina tama iha kuadru ema kaer sirbisu (knaar, istudu, tempu diskansa, saúdi, aihán, farda no uma hela ba), iha besik tinan sanulu nia laran, no mos dalan di’ak ida atu aprende no tutan kahur fatin ba fatin – ne’e be sei hato’o valór, lisan no moris hadulur ba klosan sira ne’e fila-fila ba tama.
Uza barak be barak ema mahalok hosi fatin ne’e kondisaun importsnti ida atu hetan obra publiku nia efeito multiplicador (keynesiano) iha economia país nian.
Ferovia nia tukuruik hanesan fatin ida ne’e be inventa, infra-estrutura ida hala’o ho estrutura ne’e be sei suku tutan raiklaran ho ema sira.
Hakat burokratiku da’uluk mak haka’as-an atu Agência de Planeamento Económico e de Investimento buka tau projetu nia naran iha Plano Estratégico de Desenvolvimento (PED), afoin bele hala’o uluk nana’in istudu kona impaktu makro-ekonomiku no teknika atu halo.


Sunday, June 24, 2012


ENTRONKAMENTU (8º 37’ 13” S – 126º 30’ 23” E): kota kareta ahi dalan hela iha foho Matebian nia lolon loromonu, iha ne’ebee dalan sentrál no Kareta ahi Timor hosi lorosa’e (LDB – Lafaek Dalan Besi) hasoru malu, iha dalan klaran iha Baukau no Uatu_lari sira leet; kota no kareta ahi dalan fatin ida ne’e be sei inventa, ho buat ne’e be iha nia kbiit.

Iha kota hanoin la’o, lalais no neineik, mai iha ne’e no bá iha ne’ebá, ne’e be lori hakarak atu harii país foun ida hosi rohan ba rohan – LAFAEK LORO LORO (lorosa’e to’o loromonu).


ENTRONKAMENTU (8º 37' 13" S - 126º 30' 23" E) : cidade ferroviária situada à vista da ladeira poente do Matebian, onde cruzam a linha central e o corredor leste da Ferrovia de Timor ( LDB - Lafaek Dalan Besi), a meio caminho entre Baucau e Uatolari; a cidade e a ferrovia são um espaço de invenção, com a força do que tem que ser.

Na cidade passam ideias, depressa e devagar, para cá e para lá, que transportam a vontade de construir um país novo de ponta a ponta - LAFAEK LORO LORO (lorosa'e to'o loromonu).





Morada dos Espíritos - Matebian 2,317 m, por aserra.